in

OVISNOST: Internet i mentalno zdravlje – Kada razbibriga postane razlog za brigu

Ilustracija

Svi na neki način pokušavamo smisleno organizirati naše okruženje koje se dolaskom novih tehnologija ubrzano mijenja. U takvim uvjetima pokušavamo definirati i razlikovati zdrave i problematične oblike korištenja interneta. Pojam ovisnosti dugo vremena se vezivao isključivo uz konzumaciju sredstava ovisnosti (poput alkohola, duhana, droga,…), no u posljednje vrijeme zamjećuje se sve veći broj obrazaca ponašanja koji mogu izazvati ovisnost. Patološko kockanje, primjerice, uvršteno je u službene klasifikacije mentalnih poremećaja, dok je ovisnost o video igricama navedna kao dijagnoza za daljnje razmatranje. Premda oko ovisnosti o internetu postoji još puno nepoznanica te ne postoji službena dijagnoza iste, među stručnjacima postoji generalno slaganje kako je to rastući problem modernog doba.

Upotreba interneta postala je sastavni dio svakodnevnice za većinu ljudi i na puno načina može doprinjeti razvoju i obogatiti život pojedinca. Međutim, problem se javlja kada ona izmakne kontroli i počne negativno utjecati na druge aspekte našeg života.


Ovisnički potencijal interneta

Bihevioralne ili ponašajne ovisnosti nazivamo i nesupstancijalnim ovisnostima jer ne uključuju konzumaciju psihoaktivnih sredstava već osoba razvija ovisnost o određenoj vrsti ponašanja. To ponašanje za osobu je izrazito nagrađujuće. Ono postupno iz navike poprima dimenziju kompulzivnosti i javljaju se simptomi usporedivii s onima prisutnim kod ovisnosti o psihoaktivnim tvarima. U razvoj bihevioralnih ovisnosti uključene su strukture limbičkog sustava nazivane i sustavom nagrađivanja koje sudjeluju u usmjeravanju našeg ponašanja.

Kada očekujemo nagradu ili neki pozitivan ishod u tim strukturama ispušta se neurotransmiter dopamin te doživljavamo ugodu i uzbuđenje. Posljedično se povećava vjerojatnost da ćemo se opet uključiti u ponašanje koje je do toga dovelo.

Količina i raznolikost dostupnih informacija i sadržaja na internetu sami su po sebi ljudima privlačni. Njihovim umnažanjem „proizvođači“ se nalaze u situaciji da se moraju boriti za pažnju „korisnika“ kako bi ostvarili veću dobit, bilo prodajom sadržaja bilo putem reklama. Sadržaji, poput video igara i društvenih mreža, stoga se u sve većoj mjeri osmišljavaju kako bi postupno oblikovali ponašanje svojih korisnika na način da ih koriste što češće i što dulje. Jedan od načina na koji to postižu je uvođenjem principa varijabilnog potkrepljenja. Na koji način djeluje varijabilno potkrepljenje?  

Kada očekujemo ugodne posljedice nekog ponašanja u našem mozgu ispušta se dopamin i naša motivacija za ponašanjem se povećava. Kada je ta nagrada neizvjesna, tj. nekad slijedi nakon izvedenog ponašanja, a nekad izostaje, naglo se ispušta velika količina dopamina što snažno utječe na našu motivaciju. Ponašanja koja su na ovaj način nagrađivana znatno je teže mijenjati i ustrajniji smo u njima čak i u odsustvu nagrada.

Na primjer, pregledavajući sadržaj društvenih mreža primjetit ćete da dio njega ne okupira vašu pažnju i ne izaziva emocionalne reakcije. No svako toliko naiđete na nešto što vam je zanimljivo, novo, iznenađujuće, sviđa vam se ili vas ljuti. Svaka sljedeća objava, svaka nova obavijest, svaka potencijalna prilika možda će biti uzbudljiva. Upravo je neizvjesnost i iščekivanje nagrade dio njihovog snažnog ovisničkog potencijala. Nadalje, na društvenim mrežama korisnici aktivno stvaraju sadržaj i prezentiraju ga širokim grupama ljudi. Obzirom da smo prirodno osjetljivi na vrednovanje od strane drugih i da smo skloni socijalnoj usporedbi, javlja se tendencija da stalno provjeravamo mreže u potrazi za povratnom informacijom. Štoviše, ako i zaboravimo provjeriti, dobit ćemo obavijest o aktivnostima na mreži. Ne zaboravimo da su pametni mobiteli, tableti i drugi uređaji stalno uz nas i stalno nam je dostupan pristup toj potencijalnoj nagradi…

U igrano dokumentarnom filmu Društvena dilema ili The Social Dilemma na zanimljiv i pristupačan način o učincima društvenih mreža progovaraju i ljudi koji su sudjelovali u njihovu stvaranju.

Preispitivanje vlastitih navika korištenja interneta…

Često podcjenjujemo količinu vremena koju provodimo na internetu. I premda ona nije dovoljna kako bi pričali o ovisnosti, može biti rizičan faktor. Čak i kada se razviju određene problematične navike uglavnom se javlja negiranje i umanjivanje samog problema. Prvi pokazatelji problematičnog korištenja interneta mogu biti gubitak kontrole, povezane promjene rapoloženja, sve veća iritabilnost i sklonost sukobljavanja s okolinom.

Zapitajte se:

  • Jeste li preokupirani internetom i razmišljate li o njemu čak i kada ga ne koristite?
  • Osjećate li potrebu za sve dužim korištenjem kako bi postigli određeni osjećaj zadovoljstva?
  • Provodite li na internetu više vremena od planiranog?
  • Postajete li nemirni, neraspoloženi, nervozni ako nemate pristup internetu?
  • Koristite li internet kao bijeg od problema?
  • Lažete li bliskim osobama o količini vremena koju provodite na internetu?
  • Jeste li radi svojih aktivnosti na internetu ugrozili bliske odnose, posao, obrazovanje?

Do kojih posljedica dovodi ovisnost o internetu?

Aktivnosti na internetu karakterizirane su stalnim priljevom informacija, čestim distrakcijama, prekidima i obavljanjem više stvari odjednom, dok se pažljivo i angažirano promišljanje ne potiče. Pokazuje se da prekomjerna upotreba interneta dovodi do poteškoća u održavanju pažnje i u filtriranju nebitnih informacija i distrakcija. To je naročito štetno za djecu i mlade koji još razvijaju svoju pažnju i kritičko mišljenje te nemaju vještine samousmjeravanja i samokontrole koje bi im omogućile funkcionalnije korištenje interneta. Problematično korištenje interneta povezano je i s brojnim psihičkim poteškoćama poput anksioznosti i depresivnosti, kao i s osjećajem usamljenosti. Emocionalne poteškoće mogu osobu učiniti ranjivijom za razvoj ovisnosti, dok ovisnost povratno negativno utječe na emocionalno stanje osobe.

Ovisnik o internetu radi svoje okupiranosti njime počinje zanemarivati sve druge aspekte života. Obzirom da sve više vremena provodi na internetu, postupno zanemaruje svoju potrebu za snom, kao i svoje obveze i odgovornosti. Povlači se iz odnosa s prijateljima i obitelji, učestalo s bliskim ljudima ulazi u konflikte te postaje iritabilniji. Javljaju se poteškoće spavanja i umor, nije u stanju izvršiti zadatke na poslu ili u školi, učestalo zaboravlja stvari, promašuje rokove. Aktivnosti na internetu postaju mu privlačnije od onih u stvarnom životu te postupno dolazi do njegove sve veće socijalne izolacije. Dakle u težim slučajevim ovisnost o internetu doista okupira čitav život osobe.

Što nas čini osjetljivijima za razvoj ovisnosti?

Razdoblja krize, intenzivnijeg stresa i povećanih zahtjeva za suočavanjem ljude čine podložnijim različitim psihičkim tegobama. Dio ljudi po svojoj je strukturi ličnosti podložniji razvoju ovisnosti. Digitalni uređaji lako su dostupan način za zabavu, virtualno druženje, ali i bijeg od problema i neugodnih emocija. Ukoliko internet koristimo kao primarni način suočavanja s neugodnostima života, češće i u većoj mjeri no neke produktivnije načine suočavanja poput rješavanja problema ili traženja socijalne podrške, u riziku smo da uđemo u začarani krug koji može biti put u ovisnost.

Osobe s već postojećim poteškoćama mentalnog zdravlja, poput anksioznosti i depresije također su sklonije razvoju ovisnosti o internetu. Rizičan faktor su i slabije razvijene socijalne vještine i vještine komunikacije, sramežljivost i povučenost. Takve osobe sklonije su pribjegavanju internetu radi izbjegavanja direktnih kontakata te kontrole koju imaju u načinu na koji će se prezentirati u digitalnom svijetu. Razvoju ovisnosti o internetu također su sklonije osobe koje doživljavaju manje užitka u svakodnevnim aktivnostima koje većina ljudi doživljava nagrađujućim i koje su radi toga u stalnoj potrazi za dodatnim uzbuđenjem.

Konačno, posebno su rizična skupina djeca i adolescenti, čije su vještine samokontrole i kritičkog promišljenja još u razvoju te imaju manje životnog iskustva. Adolescencija je razdoblje intenzivnijeg istraživanja okoline, formiranja vlastitog identiteta i traženja svog mjesta u socijalnom okruženju. Karakteristična je i pojačana sklonost upuštanja u rizična ponašanja, naročito ukoliko su prihvaćena među vršnjacima. Adolescenti su tako skloniji zanemariti negativne učinke ovisnosti o internetu, premda ona može značajno utjecati na njihov razvoj i često je povezana s nizom drugih poteškoća. Učestale svađe u obitelji, nedostatak pravila i granica oko korištenja interneta, nedostatak bliskosti i podrške od strane roditelja predstavljaju dodatan rizik.


Njegovanje zdravih navika…

U borbi protiv ovisnosti najbolja opcija je prevencija. Važno je osvijestiti svoje navike korištenja digitalnih uređaja i razmisliti o tome koliko su zdrave i funkcionalne te kakav utjecaj imaju na druge aspekte našeg života.

  1. Isprobajte neku od aplikacija koja vam nudi izvještaj o vremenu provedenom na digitalnom uređaju, kao i opcije postavljanja vremenskih ograničenja za pojedine sadržaje.
  2. Razmislite koristite li internet za bijeg od nekih problema ili neugodnih emocija i razmotrite koje bi još resurse mogli iskoristiti za suočavanje s njima.
  3. Odredite razdoblja u danu u kojima ćete biti bez digitalnih uređaja, primjerice kada ste u krevetu, za vrijeme obroka, kad provodite vrijeme s djecom, u izlascima s partnerom i sl.
  4. Ostavljajte mobitel i druge uređaje na mjestima gdje vam neće biti lako dostupni. U samoregulaciji može vam pomoći i isključivanje zvuka i obavijesti na uređaju.
  5. Postavite konkretne ciljeve o tome koliko vremena želite provesti na internetu. Koristite vanjske podsjetnike, poput alarma, koji će vas upozoriti da je vrijeme za kraj aktivnosti.
  6. Sastavite popis prednosti koje će vam donijeti smanjeno vrijeme na internetu, kao i nedostataka neprimjerenog korištenja interneta. Zapišite sve aktivnosti koje bi voljeli raditi, a radi okupacije internetom ne stižete. Razmislite koji cilj vam je osobno važan, a vidite da vas navike korištenja interneta mogu spriječiti u njegovu postizanju.

Neki dodatni savjeti uključuju:

  • Nadzirite aktivnosti svoje djece na internetu. Zajednički dogovorite obiteljska pravila korištenja tehnologije. Neka ta pravila budu jasna – odredite kada i koliko dugo može koristiti uređaje i budite ustrajni u dogovorenim granicama.
  • Razgovarajte s djetetom o načinu na koji provodi vrijeme kada je na internetu i upozorite ga na moguće opasnosti i negativne učinke.
  • Potičite kvalitetno provođenje zajedničkog vremena i komunikaciju (aktivno provodite vrijeme, čitajte djeci, razgovarajte, zajedno istražujte, igrajte društvene igre,…)
  • Ako primjećujete da vaše dijete i dalje ima poteškoća s neprimjerenim korištenjem interneta dobro je potražiti stručnu pomoć i podršku.

Za kraj…

Mjere suzbijanja širenja epidemije COVID-19 virusa diktirale su ostanak velikog broja ljudi kod kuće, čime se i vrijeme provedeno na internetu značajno povećalo. Tehnologija se u ovoj situaciji pokazala korisnom i za poslovanje, obrazovanje i održavanje kontakata te dostupnost zabavnim i informativnim sadržajima. Međutim, smanjenje uobičajenih zadovoljavajućih aktivnosti i povećana razina stresa doprinjeli su generalnom padu psihološkog dobrostanja. Sve navedeno povećava rizik od razvoja ili pogoršanja neprimjerenih navika korištenja interneta.

Kako bi si olakšali situaciju, podsjetite se kako je u ovakvim vremenima korisno održavati strukturu dana i dnevnih rutina. Vodite računa o svojim navikama spavanja, higijene, tjelovježbe i redovitim obrocima. Isprobajte tehnike relaksacije koje će vam pomoći u umanjivanju stresa. Odredite manji dio vremena u danu kada ćete se informirati i kada ćete brinuti, a u preostalo slobodno vrijeme se prihvatite starih hobija, izradite ili naučite nešto što do sada niste stigli, nazovite bliske ljude… Sjetite se da su internet i digitalni uređaji samo alat koji vam može pomoći da ostvarite svoje ciljeve i želje!

Adela Hinić,

psihologinja – Zdravi grad Poreč

Bez struje 10. prosinca Jehnići

Istarski Stožer – U četvrtak 91 novozaraženi, 1 preminuli, srećom veći je i broj izliječenih