in

ZDRAVI GRAD POREČ: Što su 15-minutni gradovi?

U svijetu i Europi funkcionalni za život i zdravlje su tkz. 15-minutni gradovi. To su gradovi u kojima svaki stanovnik u vremenu do 15 minuta može obaviti sve najvažnije radnje i zadovoljiti svoje najvažnije potrebe (npr. može doći do vrtića, škole, liječnika, do trgovine, apoteke..). Veliki svjetski gradovi kao što su Pariz i London rade na tome da postanu 15 minutni gradovi za unapređenja zdravlja i životne organizacije svojih stanovnika.

O ovome i drugim zanimljivim temama moglo se čuti ovih dana na virtualnom online  24. Sajmu zdravlja u Vinkovcima na temu Vizije gradova i prostora. 15-minutni gradovi su oni koji kvalitetnim kvartovskim urbanim životom, u onom kvartu u  kojemu ljudi žive, zadovoljavaju sve osnovne  potrebe. Nadalje, najveću kvalitetu života, ekonomski razvoj i dinamičan društveni život zajednice osiguravaju  gradovi kojima je centar grada dostupan, aktivan, dinamičan, u kojemu se neprestano odvija život i socijalna komunikacija. To su gradovi u kojima su centri dostupni za razgledavanje, druženje i kupovanje te tako održavaju „ekonomiju i dušu“ grada.  Centri gradova trebaju  biti povezani s periferijom i dostupni dobro riješenim nogostupima i propisnim, sigurnim biciklističkim stazama. Danas je dokazano da su pješaci (šetači po gradovima) i biciklisti najveći ekonomski potencijal zajednice u kojoj žive ili privremeno turistički borave.

Oni češće kupuju u gradu, posjećuju obrte, restorane , kafiće i uopće održavaju centar grada aktivnim. Zato su gradovi s dostupnim centrom i 15 minutni gradovi oni gradovi u kojima se neke centralne ulice ponovno pretvaraju u šetališta i okupljališta ljudi. Jer, to  se u mnogim urbanim zajednicama izgubilo. Centri gradova i njihove središnje ulice, trgovi prestale su biti mjesta okupljanja stanovnika, prestale su pružati ljepotu socijalnih usluga te čar međusobnog druženja i povezivanja ljudi. Štoviše centri mnogih gradova su postali nezdrava mjesta velikih gužvi, nedostupna mjesta te ih stanovnici, a katkad i posjetitelji izbjegavaju, sele se u prigradska naselja, kupuju u velikim trgovačkim centrima izvan gradova.

Tako propadaju centri gradova i mala ekonomija koja daje draž svakom urbanom centru. Sve navedeno potiče i nezdrave životne navike ljudi. Ljudi prestaju hodati, voziti bicikle te se neprestano voze automobilima, odlaze u centre izvan gradova, voze se elektronskim stubama, borave u centrima brze fast food hrane  i tako mijenjaju život i svoje navike pretvaraju u nezdrave navike.

Gradovi za zdravlje

Zdravlje, među ostalim, ovisi o životnom prostoru, o načinu gradnje i uređenju prostora, održavanju, zelenim površinama gradova i naselja u kojima ljudi žive, uređivanju trgova i drugih društvenih okupljališta. Isto je višekratno dokazano u brojnim istraživanjima diljem svijeta i svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Ravnoteža između ekonomskog razvoja svakog grada i poštivanja standarda za zdrav život u prostoru najvažniji su zahtjev modernog vremena. Zdravo urbano planiranje jedan je od najvažnijih zahtjeva modernog vremena od  planiranja mreža naselja , (pre) napućenosti životnog prostora, mogućnosti za prirodno provjetravanje ulica, sadnju nealergenog bilja na javne prostore, sigurna prometna regulacija i čuvanje čistog zraka, čuvanje zelenih zona gradova i priobalnog pojasa, ekološki uzgoj hrane i drugo. Sve navedeno itekako dokazano utječe na zdravlje ljudi na nekom životnom prostoru.

Već godinama i u našem gradu govorimo o poveznici prostora za život i zdravlja, a  Zdravi grad Poreč za stručnjake i stanovnike zajednice više od 10 godina organizira zanimljive tečajeve iz područja zdravog urbanog planiranja. Pri tom surađujemo sa Zdravim gradom Vinkovci i Hrvatskom mrežom zdravih gradova. Zdravo urbano planiranje svake je godine tema i Sajma zdravlja u Vinkovcima koji se odvija kontinuirano više od 20 godina i okuplja stručnjake RH i svijeta koji na različite načine brinu o zdravlju. Ove godine se zbog pandemije upravo odvija virtualno, online putem.

Tko stvara vizije gradova i prostora?

U periodu od 22. do 29. 4.2021.  virtualno se odvija 24. Sajam zdravlja u Vinkovcima s centralnom temom Vizije gradova i prostora.  Brojni sudionici su se, iako online,  uključiliu zanimljive teme promišljanja prostora vlastitih gradova ali i ukupnog hrvatskog konteksta na način da se životni prostor promišlja tako da ima funkciju organiziranja života , privređivanja ali prije svega funkciju zdravlja za sve stanovnike i posjetitelje hrvatskih gradova. Baš zato govorilo se i govori o vizijama gradova i prostora. Gradovi koji se razvijaju s vizijom i to s vizijom koja uključuje zdravlje, zdrave životne navike  i zdrav prostor razvijaju se značajno drugačije, bolje i kvalitetnije.  Tko stvara vizije gradova i prostora? Odgovornost za uređenje prostora  u funkciji zdravlja imaju timovi stručnjaka različitih profila (tehnička struka, projektanti, zdravstvena struka, civilni sektor..) te ključni ljudi zajednice odnosno političari kao donositelji odluka. I stručnjaci i političari odgovorni su za uključivanje građana u izradu prostornih planova, za osluškivanje i poštivanje njihovih potreba i ideja kad god je isto moguće. Odgovorni ljudi zajednice  oblikuju realnost života i prostora poštujući struku i stanovnike nekog područja. Postoje pri tom nacionalni, regionalni i lokalni planovi, strateški okviri i odgovornosti. Poštujući ove planove svaka zajednica i njezini ključni ljudi odgovorni su za viziju grada i prostora koji je u funkciji kvalitete života i zdravlja. O svemu navedenom već su krajem prošlog tjedna  govorili predstavnici resornih ministarstava RH, akademski stručnjaci ali što je još važnije lokalni stručnjaci iz RH gradova koji promišljaju razvoj prostora na svojim lokalitetima te za isto preuzimaju odgovornost. Tijekom Sajma primjerima dobre prakse će se predstaviti i Poreč.

Zelena Europa u svakom gradu

Na Sajmu je istaknut i plan za Zelenu Europu te odgovornost svake države, regije i zajednice/grada da stvara viziju zdravog, zelenog, održivog prostora za život svih svojih stanovnika. I u izazovima ekonomskog razvoja i financijske dobiti održivost grada, kvaliteta života za stanovnike  ljeti i zimi te ono što „prostor grada“ može izdržati postaje najveći zahtjev i izazov. Različiti pritisci na prostor, pretjerana izgrađenost naselja, betonizacija, devastiranje priobalnog pojasa i drugih zelenih zona, industrijaliziranje prostora, prometna preopterećenost, nezakonita gradnja i dr. stvaraju pritisak na životni prostor koji tada prestaje biti zdrav prostor za život, a posebno za njegove stalne stanovnike. Prostor tada nije na dobrobit svojih stanovnika te otežava zdrave životne izbore i navike. Zato zahtjevni razvojni planovi modernih i razvijenih gradova trebaju uključivati planove i vizije upravljanja prostorom za zdravlje. Takvi gradovi sa dugoročnom sviješću o zdravlju i održivosti prostora donose planove upravljanja novim površinama za građenje ali i povijesnim jezgrama gradova. U tom smislu na 24. Sajmu zdravlja kao pozitivan primjer  istaknut je primjer Grada Dubrovnika  koji je uslijed prenapućenosti i posjećenosti grada i starogradske jezgre donio  vlastiti petogodišnji Plan upravljanja povijesnom jezgrom za održivi Dubrovnik, za održivu starogradsku jezgru  koja neće biti devastirana uslijed masovnog turizma, posjeta cruisera i sl.

Autor Zdravi grad Poreč

Požar na terasi stana uzrokovao otvoreni plamen

POREČ: Valamarovi turistički djelatnici prvi cijepljeni – Ovo je poruka svim našim gostima