in

KAŠTELIR: Luciano Beg i njegov tim u Marservisu grade eko-brod koji će sufinancirati EU fondovi

Foto Tanja Kocijančić

Tekst&Foto Tanja KOCIJANČIĆ

Vlasnik malog brodogradilišta Marservis iz Kaštelira Luciano Beg prijavio je zajedno s Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba projekt na natječaj za sredstava iz fondova EU za izgradnju katamarana na električni pogon od prirodnih materijala koji će pored toga imati i ugrađene solarne panele. Brod će se početi graditi uskoro, a gradit će se pune tri godine i to u njegovom pogonu u industrijskoj zoni u Labincima. Ideja je stara čak 12 godina, kada je Beg izradio prvi nacrt i kroz godine ga usavršavao i nadograđivao.

Budući eko-brod iz Kaštelira

Eko-katamaran, duljine 16 i širine 6 metara, predviđen je za prijevoz 52 putnika uz dva člana posade. Na krovu će se postaviti solarni paneli od 12-15 kW i vjetroelektrana snage 1 kW. Katamaran će uz pogonske elektromotore s blokom baterija od 84,4 kW moći ploviti i do 10 sati neprekidno.

Brod će moći primiti 50-ak osoba

-Oduvijek mi je san bio napraviti naš proizvod, naš katamaran. Inovativan je to projekt a suradnja sa zagrebačkim fakultetom krenula je kako bi oni istražili ponašanje ekoloških materijala poput jute i konoplje u kompozitu s karbonskim vlaknima od kojih će se katamaran i graditi, kaže nam Luciano.

Luciano je prvi nacrt napravio prije 12 godina

Kada u pogonu Marservisa od tih materijala naprave laminat, predat će ga na odobrenje Hrvatskom registru brodova, a nakon odobrenja krenut će proizvodnja.

Naravno, neće biti moguće od tih prirodnih materijala koji će se vezivati smolom izgraditi cijeli katamaran, ali će ih biti oko 50 posto.

Prvi nacrt izradio je u vrijeme kada je Marservis za jednu švicarsku tvrtku proizveo plovila na čisti električni pogon s ugrađenim solarnim panelima za nadopunjavanje baterija.

Marservis u poslovnoj zoni Labinci

-To su bila službena plovila Expa u Zaragozi 2009. godine. Zapitao sam se zašto ne bih napravio sličan katamaran koji bi, recimo, povezivao hotele i otoke, dva ili više otoka, mogao ploviti i na jezerima. Katamarani na Plitvičkim jezerima su jako stari i tom Nacionalnom parku trebaju sigurno ekološki brodovi izrađeni od prirodnih materijala za prijevoz posjetitelja. Potrebni su za plovidbu u Limskom kanalu te u još nekim drugim nacionalnim parkovima i parkovima prirode, smatra Beg.

Kaštelirski poduzetnik očekuje da bi konačna odluka o financiranju projekta trebala biti donesena vrlo brzo.

– Ovaj projekt ne možemo sami financirati, ali uz pomoć sredstava iz fondova EU možemo. Prošli smo treću, a četvrta faza je završno potpisivanje ugovora, otkriva vlasnik Marservisa.

Marservis je osnovan 1995. godine, a kroz desetljeća rada stvorili su reputaciju i brand iza kojeg stoji kvaliteta i inovacija te visokokvalitetan proizvod.  Iza njega je do danas oko 160 izgrađenih plovila, a za domaće tržište su to, kazao je, uglavnom brodovi od šest do 13 metara dužine. Danas tvrtka posjeduje višegodišnje znanje i iskustvo u gradnji plovila, visoku razinu tehnološke opremljenosti i mehanizacije te dobro poznaju suvremene procese proizvodnje sukladno definiranim standardima.

Osnovan je prvo kao poduzeće za pružanje servisnih usluga u nautičkom turizmu, a poslovanje mu je bilo vezano uz elektroniku i elektriku. Razvojem poduzeća obuhvaćaju se poslovi vezani uz ugradnje bow i sternthrustera, hidrauličnih mostića-pasarela i servisa motora, pa postaje servisni partner poduzeća Side Power, Bio Inox i Yanmar.

Zanimljivo je da je 2011. krenuo s razvojem i modeliranjem novog proizvoda Fisherline 35, a 2014. suradnja je proširena s još dva hrvatska brodograditelja, Calafatus i Interadria. Potom su 2015. krenuli s proizvodnjom poznatih modela plovila Grašo u svih pet varjanti, a lani su izradili prva plovila iz serije Calafurija i to modele Scorpionero i Furybond.

-Nastavno na dosadašnji razvojni put i detektirane tržišne potencijale uočili smo mogućnost razvoja putničkog eko-katamarana koji je zbog pogona na elektromotore umjesto tradicionalnih diesel motora dovodi do drastičnog smanjenja emisija štetnih tvari (čestica i plinova). Nadalje, upotrebom elektromotora smanjuje se direktna i indirektna buka ispuštena u more ili zrak. K tome, zbog uporabe prirodnih materijala u gradnji bit će ga moguće održivo zbrinuti na kraju njegovog životnog vijeka, zaključio je Luciano Beg.

Podsjetimo da su prošlog tjedna u županijskoj Gospodarskoj komori u Puli predstavljena četiri plovila tvrtke Marservis koja odnedavna nose oznaku hrvatske kvalitete a to su Scorpionero 950, Furybond 11,80 m, Fisherline 35 i Aequor 19. Riječ je o plovilima koja se mogu koristiti za različite svrhe – za gospodarske namijene, prijevoz putnika ili tereta, te za rekreativne namijene.

Luciano Beg

Oznaka “Hrvatska kvaliteta” jamči visoku kakvoću proizvoda ili usluga nastalih na temelju hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacija.

PAZIN/PULA: Dan ljubaznosti u prometu 16. lipnja

NOVAC ZA SUTRA: Pokrenut edukativni portal s ciljem podizanja financijske pismenosti