Svjetski dan zdravlja 2020. posvećen medicinskim sestrama i primaljama
Svjetski dan zdravlja (World Health Day) obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). 1948. godine održana je prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija te je odlukom skupštine 7. travnja određen za Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od 1950. godine. Ovaj dan se obilježava s ciljem izgradnje svijesti o određenoj temi vezanoj za zdravlje kako bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije. Budući da je 2020. međunarodna godina medicinskih sestara i primalja, Svjetska zdravstvena organizacija odlučila je ovogodišnji Svjetski dan zdravlja posvetiti upravo njima ističući njihov trenutni status i važnost u svijetu.
Cilj je slaviti rad medicinskih sestara i primalja te podsjetiti svjetske vođe na kritičnu ulogu koju igraju u održavanju svijeta zdravim, posebice sada kada smo suočeni sa zdravstvenom krizom prouzročenom novim korona virusom. Ovogodišnja poruka Svjetskog dana zdravlja glasi: ”Medicinske sestre i primalje pomažu nam da živimo u sretnijem i zdravijem svijetu. Odvojimo trenutak kako bi im zahvalili.”
Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako se medicinske sestre i drugi zdravstveni djelatnici nalaze na čelu reakcije na COVID-19 – pružanjem visokokvalitetne skrbi, tretmana i njege pacijentima, vodeći dijalog u zajednici za rješavanje strahova i pitanja te, u nekim slučajevima, prikupljanjem podataka za kliničke studije. ”Jačanje radne snage u zdravstvu je, između ostalog, od ključne važnosti ukoliko želimo postići nacionalne i globalne ciljeve povezane s univerzalnim zdravstvenim pokrićem, zdravljem majki i djeteta, zaraznim i nezaraznim bolestima, uključujući mentalno zdravlje, spremnost na hitne slučajeve i reagiranje, sigurnost pacijenata te isporuku integrirane, na ljude orijentirane njege”, navodi WHO. Stoga WHO na Svjetski dan zdravlja traži podršku kako bi se osiguralo dovoljno radne snage u zdravstvu, posebice medicinskih sestara, njegovatelja i primalja da svi, svugdje, dobiju zdravstvenu zaštitu koja im je potrebna.
Upravo ovih dana svjedočimo tome koliku važnost imaju zdravstveni djelatnici. U jeku pandemije, a i nedavnih potresa u Zagrebu koji su na ulicu izbacili majke i novorođenčad te pacijente i osoblje bolnica, vidimo da su sigurnost bolnica i opremljenost zdravstvenog sustava od iznimne važnosti, no iznad toga je ljudski faktor odnosno upravo radna snaga u zdravstvu koja je spremna reagirati u izvanrednim situacijama te koja je trenutno najviše na udaru. Zbog toga je potrebno stalno ulagati u ljudske resurse u zdravstvu, omogućiti im da se educiraju kako bi u svakom trenutku bili spremni pacijentima pružati najadekvatniju skrb te je na sustavu također da brine i o zaštiti njihovog mentalnog zdravlja.
COVID-19: Zdravstveni djelatnici u riziku od problema mentalnog zdravlja i izgorijevanja
Ako vam je trenutno teško ostati kod kuće, zamislite kako je liječnicima i medicinskim sestrama te ostalom zdravstvenom osoblju koje nema mogućnost ostati kod kuće kako bi se zaštitili od korona virusa, već se moraju izložiti riziku. Ujedno, neki od njih se tjednima odvajaju od svojih obitelji kako ne bi prenijeli virus na njih. Tjeskobni su zbog brige o bolesnim pacijentima, dok se suočavaju s nedostatkom zaštitne opreme i brzim izmjenama bolničkih protokola, no istovremeno brinu i za vlastito zdravlje te zdravlje svojih bližnjih što predstavlja dodatni psihološki pritisak. U Kini, žarištu epidemije, zaraženo je preko 3.000 zdravstvenih djelatnika. Unatoč tjeskobi i strahu od zaraze s kojim se suočavaju oni su ti koji trebaju brinuti o drugima, ostati pribrani te upozoravati i umirivati javnost.
Njihovo mentalno blagostanje je u ozbiljnoj opasnosti. Opasnosti, osim izloženosti zarazi, uključuju i dugo radno vrijeme, psihološki stres, umor, stigmu te fizičko i psihičko nasilje što može dovesti i do profesionalnog izgaranja. Izgaranje kao iscrpljenost proizlazi iz pretjeranih zahtjeva za energijom, snagom ili resursima, odnosno kao posljedica izloženosti dugoročnom stresu na radnom mjestu te je karakterizirana nizom simptoma, uključujući nelagodu, umor, frustraciju, cinizam i neučinkovitost. Pojedinci koji su izgorjeli se osjećaju iscrpljeno, imunološki sustav im je oslabljen, što sada predstavlja dodatnu opasnost, mogu patiti od čestih glavobolja i probavnih smetnji, nesanice i nedostatka daha. Zdravstveni djelatnici su općenito zbog same prirode njihovog posla i uvjeta na poslu, dugih smjena, noćnog rada i dežurstava skloniji izgorijevanju, a posebice su u riziku u vrijeme ove pandemije kad su zahtjevi višestruko povećani.
Nedavno je u časopisu American Medical Association objavljena studija koja se temelji na istraživanju provedenom na 1.257 zdravstvenih djelatnika koji brinu o pacijentima oboljelim od korona virusa u 34 kineske bolnice. Rezultati studije pokazuju kako se kod velike većine zdravstvenih djelatnika pojavljuju simptomi depresije (50%), anksioznosti (45%), nesanice (34%) i ostalih psiholoških tegoba uzrokovanih stresom (71,5%). Zdravstveni djelatnici koji su brinuli o zaraženim pacijentima u Wuhanu i drugim regijama u Kini, izvještavali su o psihološkom opterećenju, posebno medicinske sestre, žene, te oni koji su bili najbliži žarištu epidemije. Rad u ovakvim intenzivnim uvjetima dovodi do snažnih emocionalnih reakcija, zamora, teškoća sa spavanjem, socijalnog povlačenja, narušenih odnosa s kolegama, sumnje u vlastito znanje i sposobnosti te propitkivanje vlastitih odluka. Zdravstvenim radnicima posao dodatno otežavaju laici koji se ne pridržavaju mjera zaštite i uputa stručnjaka te na taj način dovode u rizik sebe i druge te oni koji šire neprovjerene medicinske informacije. Stoga je na svima odgovornost da pomognemo zdravstvenom osoblju na način da ostanemo kod kuće i štitimo sebe i druge te ne širimo dezinformacije i paniku.
Očuvanje zdravlja i mentalnog zdravlja zdravstvenih djelatnika je prioritet
Najbolji način brige o sebi za zdravstvene djelatnike je da vode brigu o svojim osnovnim potrebama, da se educiraju i informiraju o rizicima, simptomima i mjerama opreza, da se zaštite od straha i cinizma okoline tako što će se usredotočiti na pozitivne stvari i uspjehe iz svojeg života, primjerice da razmišljaju na čemu su zahvalni i na što su ponosni te da budu strpljivi u odgovaranju na pitanja laika. Ukoliko primijete neke psihičke teškoće kod sebe, preplavljenost emocijama, zabrinutost, nervozu i sl. da razgovaraju s kolegama ili nekom osobom od povjerenja ili da potraže pomoć stručnjaka. Također, zadaća je zdravstvenog sustava i bolnica da brinu o mentalnom zdravlju svojih djelatnika posebice onih koji su na vodećim pozicijama, primjerice ravnatelji bolnica i medicinskih ustanova koji su ovih dana i više medijski eksponirani. To se može postići učinkovitom raspodjelom radnih dana i sati (u mjeri koliko je to moguće), pokazivanjem suosjećanja i empatije od strane vodstva i okoline kao i pružanjem podrške i potpore. Hrvatski zavod za javno zdravstvo definirao je ulogu, prava i odgovornosti zdravstvenih radnika posebnim protuepidemijskim mjerama za zdravstvene ustanove, djelatnike i posjetitelje u kojima se, između ostalog, navodi da ”zdravstveni djelatnici imaju pravo na psihološku pomoć, a istu su dužni zatražiti u slučaju potrebe, primjerice u situaciji pretjeranog napora, profesionalnog izgaranja i sl.”.
Svi koji se u trenutnim uvjetima suočavaju s teškoćama mentalnog zdravlja, pa tako i zdravstveni djelatnici, mogu se obratiti na nekoliko linija za psihološku pomoć i podršku koje djeluju u Hrvatskoj te zatražiti savjet i stručnu pomoć.
U Istarskoj županiji aktivno je nekoliko telefonskih linija za psihološku pomoć u vrijeme korona virusa: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije 099/529-4466, linija Hrvatske psihološke komore 091/984-9184.
U Zdravom gradu Poreč dostupni su za vrijeme radnog vremena od ponedjeljka do četvrtka od 8:00 do 19:00 sati te petkom od 8:00 do 16:00 sati na telefonima 052/452-335 i 091/452-3350 te na e-mail adresi savjetovaliste@zdravi-grad-porec.hr, a s našim psihologinjama možete dogovoriti savjetovanje na daljinu.
Ostanimo doma i štitimo sebe i druge te olakšajmo zdravstvenim djelatnicima borbu s korona virusom!
Izvor Zdravi grad Poreč
